Postovi

Paul Watzlawick: komuniciramo i kad ne komuniciramo

  Austrijski psiholog i teoretičar komunikacije Paul Watzlawick je rođen 1921. Njegov rodni grad bio je Villach u Austriji; maturirao je 1939. godine. Na Sveučilištu u Veneciji doktorirao je filozofiju 1949. Godine 1954., educiravši se na Institutu Carla Junga u Z ü richu, stekao je diplomu analitičkog psihoterapeuta. Nastavio je svoju znanstvenu karijeru na Sveučilištu El Salvador 1957. godine. Paul je bio jedna od najutjecajnijih i najznamenitijih osoba na Institutu za mentalna istraživanja u Palo Altu. Godine 1960. Don D. Jackson ga je pozvao da se počne baviti istraživanjem na Institutu. Od 1967. je počeo i predavati psihijatriju na Sveučilištu Stanford. Tamo je krenuo stopama Gregoryja Batesona i utemeljio teoriju shizofrenije poznatu kao „double bind“ (odnosi se na stalne kontradiktorne poruke osobi, u pravilu od strane roditelja, koje kod nje mogu izazvati psihičke poremećaje) koja opisuje situaciju osobe koja je zarobljena komunikacijom suprotnih očekivanja . Njegovo drugo ...
Objavi komentar
Pročitajte više

http://www.zarez.hr/clanci/o-potrebi-za-angaziranom-antropologijom

Slika
Thomas Hylland Eriksen   O potrebi za angažiranom antropologijom Socijalni antropolog problematizira zašto suvremeni antropolozi/antropologinje vide sebe kao pripadnike zatvorene klike koja ne želi istraživački materijal “prevoditi” u angažiranu prozu te kako su u drugoj polovici dvadesetog stoljeća prevladavajuće anglofonske tradicije u antropologiji odvratile šire čitateljstvo A ntropologija je trebala promijeniti svijet, a ipak je predmet gotovo nevidljiv u javnoj sferi izvan znanstvenih krugova. To zbunjuje, s obzirom na to da su antropolozi postavili širok raspon hitnih pitanja od velike društvene važnosti na originalan i autoritativan način. Antropolozi su trebali biti na isturenom položaju u javnoj raspravi o multikulturalizmu i nacionalizmu, o ljudskim aspektima informacijske tehnologije, o siromaštvu i ekonomskoj globalizaciji, o pitanjima ljudskih prava i pitanjima kolektivne i individualne identifikacije u zapadnom svijetu, da spomenemo samo neka tematska područja. Nužno...
Objavi komentar
Pročitajte više

Mary Douglas i antropološki modernizam

  Mary Douglas i antropološki modernizam   Ronald Hendel     Mary Douglas bila je jedna od najsjajnijih intelektualki druge polovice dvadesetoga stolje ć a,  razdoblja u kojem je njezin predmet - kulturna antropologija - postao va ž no intelektualno polje. Me đ u brojnim znanstvenim disciplinama unutar kojih je djelovala i na koje je utjecala, dugo se bavila prou č avanjem hebrejske Biblije s antropološkog stajališta. Iako je bila sasvim svjesna vlastitih nedostataka u tom radu, prvenstveno zbog manjkavog poznavanja hebrejskog, njezina antropološka inteligencija omogu ć ila joj je da se usmjeri na prou č avanje biblijskih obreda, religije i društva. U eseju „Zašto moram nau č iti hebrejski“, ona opisuje motive svojeg prou č avanja Biblije:   Motiv mog projekta za prou č avanja Biblije jest utjecati na to da antropologija obuhvati izvore naše vlastite civilizacije. Ovo je samo po sebi dovoljno da objasni potrebu za u č enjem hebrejskog jezika...
Objavi komentar
Pročitajte više